Tijekom zime i proljeća 2013./2014. Britanija je pretrpjela produljeno razdoblje razornih zimskih oluja, što je rezultiralo raširenim poplavama i štetama. Međutim, ovo nije bio prvi put da je zemlja bila opustošena obilnim kišnim razdobljima i lošim vremenskim uvjetima.

Kišilo je gotovo neprestano tijekom ljeta i jeseni 1314., a zatim tijekom većeg dijela 1315. i 1316. Usjevi su istrulili u zemlji, žetve nisu uspjele, a stoka se utopila ili izgladnjela. Zalihe hrane su se iscrpile, a cijena hrane je skočila. Rezultat je bila Velika glad, za koju se smatra da je tijekom sljedećih nekoliko godina odnijela više od 5% britanskog stanovništva. Isto je bilo ili još gore u kopnenoj Europi.

Nestašica usjeva povisila je cijene svakodnevnih potrepština kao što su povrće, pšenica, ječam i zob. Kruh je stoga bio i skup i zbog toga što se žito moralo sušiti prije upotrebe, vrlo loše kvalitete. Sol, jedini način u to vrijeme za liječenje i konzerviranje mesa, bilo je teško nabaviti jer ju je bilo mnogo teže ekstrahirati isparavanjem po vlažnom vremenu; cijena mu je dramatično porasla.

Seljaci koji su radili u poljima prije Velike gladi

U proljeće 1315. Edward II je naredio da se ograniče cijene osnovnih životnih namirnica. To međutim nije puno doprinijelo ublažavanju krize: trgovci su jednostavno odbijali prodavati svoju robu po tako niskim cijenama. Na kraju jezakon je ukinut na parlamentu u Lincolnu 1316.

Situacija je postajala sve gora i gora kako je kiša nastavila padati. Objavljeno je da u St Albansu nije bilo kruha čak ni za kralja i njegov dvor kad su se ondje zaustavili 10. – 12. kolovoza 1315.

Stvari su bile posebno loše u sjevernoj Engleskoj, a posebno u Northumbriji, gdje se narod već mučio zbog pljačke škotskih pljačkaša. Stanovništvo je ovdje jelo pse i konje.

Svi su bili pogođeni, od plemića do seljaka. Stvari su postale toliko loše u zimi 1315./1316. da su seljaci jeli sjeme koje su spremili za sadnju u proljeće.

Do 1316. pojavile su se čak i glasine o kanibalizmu. U svojoj bijedi i gladovanju mnogi su ljudi prosili, krali i ubijali za ono malo hrane što su mogli pronaći. Čak su i ljudi koji su poštovali zakon pribjegavali kriminalu kako bi se prehranili.

Roditelji koji više nisu mogli prehraniti svoje obitelji ostavili su svoju djecu da se sami brinu. Doista, bajka o Hanselu i Gretel možda je nastala u to vrijeme. U priči, Hansel i Gretel roditelji su napustili u šumi za vrijeme gladi. Udomljuje ih starica koja živi u vikendici. Starica počne ložiti pećnicu, a djeca shvate da ih namjerava ispeći i pojesti. Gretel uspijeva prevariti staricu da otvoripećnicu, a zatim je gurne unutra.

Kako se hladno, vlažno vrijeme nastavilo, glad je dosegla vrhunac u proljeće 1317. Konačno, u ljeto te godine vrijeme je obrasci su se vratili u normalu, ali bila je 1322. prije nego što se opskrba hranom potpuno oporavila.

Dakle, što je uzrokovalo teške zime i hladna, kišovita ljeta iz godine u godinu? Početak Velike gladi poklopio se s krajem srednjovjekovnog toplog razdoblja i početkom malog ledenog doba. Europska klima se mijenjala, sa hladnijim i vlažnijim ljetima i ranijim jesenskim olujama. Bili su to daleko od idealnih uvjeta za poljoprivredu, a uz veliku populaciju koju je trebalo prehraniti, bila je potrebna samo jedna neuspjela žetva da se stvari vrlo brzo pogoršaju.

Neki povjesničari misle da je ovo užasno vrijeme moglo biti uzrokovano vulkanska erupcija, možda ona planine Tarawera na Novom Zelandu za koju se zna da je eruptirala oko 1314.

Nažalost, Velika glad bila je samo prva u nizu ozbiljnih kriza koje su pogodile Europu u 14. stoljeću; crna smrt je bila odmah iza ugla...